Abeceda feminizma

Naša Adna Marić, diplomirani dramski pedagog, dijeli s nama svoj stav i osvrt na književni opus Slavenke Drakulić.

Feminizam je tema o kojoj možemo nadugo i naširoko, sljedećim osvrtom samo opipavamo bilo.

Feminizam, vjera u socijalne, ekonomske i političke jednakosti spolova. Feminizam se manifestira širom svijeta, mada originalno i najrasprostranjeniji  je na Zapadu, propagiraju ga različite institucije, koje se bave aktivnostima u svrhu i za promociju prava žena, kao i njihovih interesa.” – Brittanica

@yaelabrot

Muškarci su vjekovno pokušavali opisati ženu, pridonoseći ponajviše njenoj mistifikaciji, što je postalo njeno posvećenje i njeno prokletstvo. U feminističkom pisanju pokušavamo da upoznamo ženu sa njenim problemima. Jedna od pokretačica feminizma u Jugoslaviji jeste Slavenka Drakulić. U svom djelu “Smrtni grijesi feminizma” kroz period Jugoslavije 70-ih i 80-ih godina, priča o feminizmu vrlo otvoreno i o ženama koje se nisu bojale iznijeti svoj stav i svoje mišljenje. Drakulić i njene suvremene feministkinje iznosile su na duhovit i vječno nepomirljiv način kritiku patrijarhata koju su predstavljale u novinama, ženskim časopisima, romanima i umjetničkim djelima. Prvi feministički članci pojavili su se već 1972. godine, a feminizam nepovratno učvrstio svoju prisutnost u Jugoslaviji.

Smrtni grijesi feminizma, Faktura

Svojom knjigom “Smrtni grijesi feminizma” Slavenka Drakulić je izazvala buru u javnosti, a ta se bura za divno čudo nije stišala ni do danas. Krajem 70-ih i početkom 80-ih godina prošlog vijeka, pionirka feminizma nas podsjeća na teme koje su veoma bitne za položaj žene ovih prostora kako tada, tako i danas, alarmirajući ih kao nezaobilazne teme. Nasilje nad ženama ne prestaje, reproduktivna ženska prava su ugrožena, djevojčicama kroz odgoj i obrazovanje šaljemo drugačije poruke nego dječacima, kratko i jasno, patrijarhat je žilavo tijelo.

@clairethomsonjonville

Osnovno pitanje ravnopravnog položaja žene u društvu, odbrane njenih prava, svakako je nešto sto se prenosi generacijama žena, koje se uvijek i ponovno moraju izboriti za svoja prava. Postavlja se pitanje jesu li mlade žene danas toga svjesne? Probuditi svijest mladih, jedan je od vidova borbe za feminizam i ženska prava. Toplo vam preporučujem djelo koje je napisala Slavenka Drakulić – “Smrtni grijesi feminizma, ogledi o mudologiji”, prošireno izdanje. “Smrtni grijesi feminizma” u ovom proširenom izdanju idealni su prilog tom osvještavanju. Zanimljivo je, dakle, da je feminizam u okviru zapadnih društava bio tretiran kao revolucionarni pokret povezan s ljevicom, a kod nas se smatrao retrogradnim i konzervativnim pokretom. Naime, neke su političke funkcionarke čak smatrale kako feminizam udaljava ženu iz politike, da nosi u sebi opasnost “odvajanja žena od cjeline, te izaziva slabljenje aktivnosti potencijala žena kao graditelja suvremenog socijalističkog društva”.

@clairethomsonjonville

Argumenti onih koji su protiv feminizma i danas su jednaki – prije svega se to odnosi na elitizam. I danas će oštrice biti uperene prema feministicama koje putuju po svijetu, bave se teorijama, ali su udaljene od radnica, te tobože samo žele mušku vlast zamijeniti ženskom, ali ne i promijeniti i strukturu moći. Feminizam na kraju biva tretiran kao socijalna patologija koju podjednako kritiziraju malograđanski kritičari koji feminizam optužuju za “pretkomunističke iluzije”, i pojedinci iz političkih struktura koji govore o utjecaju “nama strane građanske ideologije”. Napadači feminizma bili su mladi s početka osamdesetih koji su u Studentskom listu objavljivali tekstove u kojima su denuncirali nacionalizam, ali su bili oštri prema feministicama, jer je riječ o “građanskom konzervativizmu”.

Slavenka Drakulić, novinarka i spisateljica, rođena je u Rijeci 1949. godine. Njena prva publicistička knjiga “Smrtni grijesi feminizma” (1984.) jedna je od prvih priloga feminizma u bivšoj Jugoslaviji. Uslijedili su publicistički naslovi : “Kako smo preživjeli”, “Oni ne bi mrava zgazili”, “Tijelo njenog tijela” i “Basne o komunizmu”. U književnim djelima okrenuta je ženskom tijelu, bolesti i traumi, propitujući živote kreativnih žena koje su živjele sa poznatim umjetnicima. Objavila je romane: “Hologrami straha”, “Mramorna koza”, “Kao da me nema”, “Frida ili o boli”, “Optužena”, “Dora i Minotaur”, “Mileva Einstein”, “Nevidljiva žena i druge priče” … Živi na relaciji Hrvatska – Švedska.

Eseji Slavenke Drakulić itekako su aktualni da se bez njih ne može ni početi misliti o feminizmu jučer, danas i sutra. Zato Slavenka, veliko hvala u ime svih žena!

Adna Marić
Foto: @clairethomsonjonville
Adna Marić
Foto: @clairethomsonjonville